Naš stručni saradnik u ovoj rubrici je Bekir Dolić, Bacc.Agr. (Samostalni stručni poljoprivredni savjetodavac – Agronom) iz Cazina koji na području BiH vrši stručni nadzor nad preko 150 voćnjaka različitih voćarskih kultura, gdje radi rezidbe, programe ishrane i zaštite te ostale stručne preporuke.
Pitanje:
Poštovana Lejla,
Ako su klijanci iznikli i formirali 2-3 prava lista, to je OK. Budući da je već prošlo oko mjesec dana, usjev će preživjeti s obzirom na količinu padavina koja se najavljuje.
Dosta sjemena je tretirano fungicidima, a neka i insekticidima, tako da je to dodatna zaštita od bolesti i štetočina. No, štete će svakako biti nevezano za sve ovo, jer ipak je velika količina vode u pitanju.
Šteta bi bila totalna da je sjeme tek posijano i u fazi bubrenja, a ovako je većinski dio preživjeti i kad se vrijeme "unormali" kukuruz će dalje normalno rasti.
Svakako, uz zaštitu koju planirate odraditi protiv korova, dodajte i neka prirodna tečna gnojiva na bazi aminokiselina ili huminskih kiselina te kristalon 20:20:20 + ME kako bi se biljke dodatno prihranile.
Hvala Vam na povjerenju.
S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.
Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .
Pitanje:
Odgovor:
Poštovani,
Jako zanimljivo i kompleksno pitanje. Herbicidi (skupina pesticida za suzbijanje štetnih korova) su jako otrovne materije i svakako njihovoj upotrebi treba pristupiti s velikom dozom znanja i ozbiljnosti.
Ono što Vas konkretno zanima jeste da li ovi tretmani na usjevu Vašeg komšije vrše zagađenje pitke vode koja se nalazi u neposrednoj blizini te parcele. Za takvo nešto bi najbolje bilo da se obratite određenim zavodima tipa Poljoprivredni zavod, Veterinarski zavod, određeni Instituti ili fakulteti koji se bave naukama iz oblasti zaštite okoliša i prehrambene industrije i tomu slično.
Oni imaju metod i način kako ispitivaju da li je pitka voda zagađena određenim štetnim materijama. Bez ovakvih ispitivanja teško je dati bilo kakvo mišljenje s moje strane jer ipak sam ja inžinjer poljoprivrede a time se bave ljudi iz drugih, u ovom mom dopisu, navedenih oblasti. Oni će svakako na navedeni način Vama dati odgovor.
Hvala na povjerenju.
S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.
Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .
Poštovana,
jako zanimljivo pitanje i u pravo vrijeme. Pohvalno je što se zasijali pšenicu s obzirom na trenutnu situaciju sa pandemijom izazvanom virusom „COVID-19“. Savjetujemo da pšenicu uzgajate svake godine. Što se tiče organskog uzgoja, savjetujemo da prije sjetve, pod brazdu, nagnojite parcelu sa dobro zgorjelim i pravilno fermentiranim govedarskim, konjskim ili ovčijim stajnjakom u količini od 2 t/dunum. To je osnova uspješnih prinosa a svakako je prihvatljivo u organskoj proizvodnji.
Nakon nicanja i tokom fenofaze busanja, do drugog koljenca, prihranite pšenicu folijarno sa organskim preparatima tj. Tečnim gnojivima. Imamo na tržištu niz takvih gnojiva a jedni od njih su Amiksol i Slavol. Amiksol treba dodati u količini od 0,2 L/dunum a Slavol u količini od 0,5L/dunum. Na ovaj načn ćete aplicirati bakterije azotofiksatore i fosfomineralizatore te stimulatore rasta biljaka, koji u procesu fermentacije stvaraju auksine. Utiču na diobu ćelija, rast biljke, razvoj korijenja, razvoj sprovodnog tkiva, cvjetaje, razvoj klasa i sprječava polijeganje.
Aplikacijom aminokiselina u proizvodima za ishranu bilja nastali organskim putem povećavate sadržaj hlorofila, stimulišete fotosintezu i transpiraciju, podstičete otvaranje stoma i usvajanje mikro i makro elemenata i sl.
Hvala Vam na povjerenju.
S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.
Partneri: Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .