Trnina (Prunus spinosa), poznata i kao trnina, trnjina, crni trn, divlja šljiva, trnula, kukulja ili mačja šljiva, predstavlja jedno od najljekovitijih divljih voća koje raste na našim prostorima, posebno u Bosni i Hercegovini. Ova bodljikava biljka iz porodice ruža (Rosaceae) je prava riznica zdravlja – prepuna vitamina C, antioksidanasa, tanina, pektina i organskih kiselina.
U narodu se od davnina koristi kao prirodni lijek za jačanje imuniteta, čišćenje krvi, probavne tegobe i mnoge druge zdravstvene probleme. Posebno se ističe sok od trnine kao jedan od najukusnijih i najzdravijih domaćih napitaka, koji je u BiH prava tradicija u ruralnim krajevima.
Trnina je listopadni grm (ponekad i malo drvo) visok 1–5 metara, rijetko do 6 m, sa gustim, trnovitim granama koje čine guste šikare – savršene za živu ogradu ili zaštitu od erozije tla. Kora je tamna, u starijoj dobi se cijepa u uske trake, a mlade grane su crvenkasto-smeđe. Cvjeta vrlo rano – već od kraja marta do maja, prije nego što izbiju listovi – malim, bijelim, mirisnim cvjetovima koji gusto prekrivaju grane i privlače pčele (medonosna biljka s prinosom do 25 kg meda po hektaru).
Listovi su mali (2–6 cm), eliptični, nazubljeni, a plodovi su male, okrugle koštunice promjera 1–1,5 cm, tamnoplave do crne boje, s modrikastim voštanim premazom. Okus je izrazito trpak i kisel, zbog visokog sadržaja tanina i organskih kiselina, ali nakon prvog mraza (ili zamrzavanja) postaju blaži i slađi jer se smanjuje kiselost, a povećava udio šećera.
U Bosni i Hercegovini trnina raste posvuda – na rubovima šuma, brežuljcima, pašnjacima, kamenjarima i zapuštenim terenima, od nizina do oko 1300 m nadmorske visine. Najbolje uspijeva na sunčanim, vapnenačkim i plodnim tlima. U Hercegovini, srednjoj Bosni i Krajini je izuzetno rasprostranjena, a berba u jesen i zimi je prava mala avantura za cijelu porodicu.
Nutritivna vrijednost i vitamini u trnini
Plodovi trnine su pravi bomba vitamina C – sadrže oko 20 mg na 100 g svježeg ploda (ponekad i više), što je više nego u mnogim citrusima. Listovi imaju čak do 200 mg% vitamina C. Osim toga, tu su:
5–6% prirodnih šećera (glukoza, fruktoza)
Bogatstvo pektina (za zdravu probavu)
Tanini i polifenoli (snažni antioksidansi)
Organske kiseline (jabučna, limunska)
Minerali: kalijum, kalcijum, magnezijum, željezo, fosfor
Flavonoidi i antocijani (za zaštitu krvnih žila)
Zahvaljujući ovom sastavu, trnina je odlična za jačanje imuniteta, borbu protiv slobodnih radikala i prevenciju upala.
Trnina se u narodnoj medicini BiH i šire koristi stoljećima. Evo glavnih zdravstvenih prednosti potvrđenih tradicionalnom upotrebom i nekim studijama:
Važno upozorenje: Sjemenke (koštice) sadrže amigdalin koji može oslobađati cijanovodik – otrovno u većim količinama. Zato uvijek vadite koštice kod pripreme soka ili pekmeza, a ne pretjerujte s konzumacijom.
Sok od trnine – pravi hit u BiH! Odličan je za imunitet, probavu i kao osvježavajući napitak zimi.
Jednostavan recept za domaći sok od trnine (bez konzervansa):
SOK OD TRNINA MOŽETE NARUČITI PUTEM FARMER.ba platforme / 061395029
Pije se 1–2 čaše dnevno, razblaženo, za jačanje, protiv kašlja ili kao osvježenje.
Čaj od trnine:
Od sušenih plodova ili listova: 1 žlica na 2 dl vode, kuhati 5–10 min, piti 2–3 šolje dnevno za probavu ili čišćenje.
Od cvjetova: blagi čaj za diurezu i apetit.
Rakija od trnine (trnjevina ili sloe gin stil): Plodovi se namaču u rakiji ili alkoholu, dodaje se šećer – nakon 1–3 mjeseca dobijete aromatičan liker.
Pekmez, marmelada, sirup, vino, ocat – sve se radi slično kao od drugog voća, a pekmez je super za laksativno djelovanje.
Berba i savjeti za BiH tržište
Berite rukavicama (trn je oštar!), najbolje u novembru–decembru. Zamrznite za kasniju upotrebu. U BiH je trnina besplatna u prirodi – savršena za domaću proizvodnju i prodaju na pijacama ili online (sok, pekmez, rakija).
Trnina nije samo voće – to je prirodni lijek iz naših šuma i brežuljaka. Ako tražite prirodan način da ojačate organizam, probavite sok od trnine – bit ćete oduševljeni okusom i benefitima!
Izvor: www.farmer.ba