Česta pitanja


Naš stručni saradnik u ovoj rubrici je Bekir Dolić, Bacc.Agr. (Samostalni stručni poljoprivredni savjetodavac – Agronom) iz Cazina koji na području BiH vrši stručni nadzor nad preko 150 voćnjaka različitih voćarskih kultura, gdje radi rezidbe, programe ishrane i zaštite te ostale stručne preporuke.

 

Pitanje:

Pogledaj na mom profilu moje povrće pod vodom, kakve su tvoje prognoze o ishodu ove poplave što nas je snašla.

Odgovor:

Poštovana,

Pogledao sam fotografije. Biljke su do pola svoje visine preplavljene sa vodom.

Vjerovatno će doći do pojave gljvičnih i bakterijskih oboljenja nakon dolaska sunčanog i toplijeg vremena. Potrebne je da tada obavite zaštitu jakim sistemičnim fungicidima na bazi metalaksila ili mankozeba.

Svakako, kad se smanji količina vlage u zemljištu potrebno je odradite okopavanje kako bi se zemlja učinila poroznom te bi se time drenirala i ocijedila. Tako bi se istisnuo višak vlage u zemljištu koji je pogoodna sredina za razvoj biljnih bolesti.

Ovih dana ću objaviti članak o tome kako tretirati sve biljke ponaosob nakon ovih nevremena pa svakako pročitajte taj članak pa će te znati kako koju biljnu vrstu tretirati ponaosob.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Stojimo Vam i dalje na raspolaganju uz partnere Farmer.ba i www.lider.ba

 

 

Pitanje:

Šaljem vam slike paradajza na otvorenom.Bio je dan dva donji dio u vodi. Ne izgleda baš dobro pa bih volio da mi kažete ima li šanse da spasim?

Poštovani Zlatko,

Na fotografijama se mogu uočiti znakovi oboljenja od plamenjače te znakove ispiranja hranjiva.

Fungicidi na bazi mankozeba svakako pomažu. Odradite ponovo zaštitu sa Ridomilom ili Starom za nekoliko dana te prihranite tečnim gnojivima sa sadržajem mikroelemenata i azotom.

Vlaga je svakako problematična i ako se nastavi s padavinama štete će vjerovatno biti veće.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

 

Pitanje:

Mene zanima rasada za paradajz i papriku. Kad nikne, poraste taman za pikiranje, onda sav padne jednostavno ga nestane?!

Poštovana,

Za ovaj slučaj je najbolje da pozovete agronoma da izađe direktno na teren.

Razlozi mogu biti razni. Prije svega mogu biti gljivična i bakterijska oboljenja što ovisi i o biljnoj vrsti.

Može biti: propadanje korijenovog vrata, gangrena, polijeganje i slično. No, može biti da imate problem sa insektom mrmak. Mogu biti i još neki insekti. Nekada čak i manjak nekih makroelemenata.

Za ovaj slučaj mora da se angažuje agronom da dođe direktno na teren i da dijagnosticira fitomesicinskim metodama eksperimentalnog rada.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Posadila sam krompir 12.5. Da li je kasno i šta da očekujem? Uvijek je ranije bio posađen, a ove godine vremenske prilike su otežale rad u vrtu.

Poštovana,

Malo jeste kasno što se tiče sjetve krompira, ali kako i sami kažete vremenske (ne)prilike nisu dozvoljavale da ranije sijete.

Nakon ovih padavina, postoji mogućnost da klice na krtolama budu oštećene, te bi primitak u tom slučaju bio umanjen.

Također, u daljnjem periodu razvoja može doći do gljivičnih oboljenja, pa je nužno koristiti fungicide iako vjerovatno do sada niste imali tu praksu. No, ovaj put ćete morati.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Poslije koliko cvjetnih grana da kidam vrh na paradajzu? Jel dovoljno 5 do 6 grana?

Poštovani Zlatko,

hvala Vam što redovno koristite naše usluge.

Ovo je svakako ozbiljan poduhvat i ne bih da ovaj zadatak olako shvatimo. Imam za Vas prijedlog.

Moja kolegica Lana Ranka Vojnović ima s time više iskustva, a pomno o tome možete pročitati na ovoj stranici: lanaranka.blogspot.com

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Stojimo Vam i dalje na raspolaganju uz partnere Farmer.ba i www.lider.ba

 

Pitanje:

Molim Vas, koje je sredstvo najbolje protiv plamenjače paradajza?

Poštovani,

u ovom vegetaciom periodu (fenofazi paradajza) najbolje je protiv plamenjače koristiti jake sistemične fngicide na bazi mankozeba ili metalaksila poput Star WP, Ridomil Gold MZ i slično.

Duga im je karenca, pa pazite s njihovim korištenjem pred cvjetanje.

Hvala vam na povjerenju.

Slobodno nas kontaktirajte i u budućnosti.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

U plasteniku krastavci još imaju nešto vlage. Da li da sačekam još za prehranu. U fazi je cvjetanja i zametanja.

Poštovani,

Prije svega, što se tiče testa vlažnosti, odradite to na prost način. Uzmite iz gredice, ispod folije, šaku zemlje i pritisnite u šaci. Ukoliko se oblik zadržao, nema potrebe za navodnjavanjem, a ukoliko se raspada, vrijeme je za navodnjavanje, a time i dodavanje prihrane.

U ovoj fazi najbolje je dodavati kristalon formulacija 30:10:10 i sličnih jer je krastavac u fazi rasta.

Može se odraditi i zalamanje zaperaka (rezidba) ali nakon toga treba odraditi zaštitu fungicidima.

Što se tiče prehrane može dodati neki biostimulator tj. tečno gnojivo uz navedeni kristalon.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Kako preventivno zaštititi paradajz od alternarije bakterioze koja zadnjih godina nanosi velike štete na većoj površini?

Poštovani,

Nije riječ o bakteriozi nego o gljivičnoj bolesti jako destruktivnog karaktera. Ova bolest za svoj razvoj traži visoku temperaturu 25-30 ˚C i visoku vlažnost zraka.

Razvoju pogoduje gusti sklop, učestale padavine i navodnjavanje orošavanjem, te iste treba izbjegavati. Suzbijanje treba započeti prije zatvaranja redova, čim se ostvare povoljni uvjeti za razvoj ove bolesti. Najefikasnija hemijska mjera je upotreba fungicida Signum ili njemu sličnih.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanja:

Šta uraditi u plasteniku nakon poplave ?

Poštovani,

Što više prozračujte kako bi se strujanjem zraka smanjila vlaga u zraku i u zemljištu, koliko uspije, jer malč ne dozvoljava.

Odradite zaštitu jakim sistemičnim fungicidima, te možete očekivati i napad grinja svakako.

U ovom slučaju potrebno je koristiti akaricide uz dodatak okvašivača.

Sve najbolje,

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Stojimo Vam i dalje na raspolaganju uz partnere Farmer.ba i www.lider.ba

 

Pitanje:

Zašto mi paradajz ima tvrdu kožicu?

 

Poštovani,

Problematika proizvodnje paradajza je specifična jer se i radi o specifičnoj biljci. Prvo se postavlja pitanje o kakvoj sorti ili hibridu je riječ jer ih postoje hiljade. Vjerovatno imate neku sortu koja je sklona formiranju tvrde pokožice ili je to već sortna karakteristika. 

Pored ovog, dešava se da određeni abiotički faktori utječu na formiranje tvrde pokorice. Riječ je o inverziji temperatura čemu smo svjedoci ove proizvodne 2019. Npr. trenutno ovih dana imamo jako tople dane i srednje hladne noći tj. netipično hladne za mjesec juli.

Ako je ovo razlog, a pretpostavljam da jeste, najbolje bi bilo da probate tretirati biljke folijarno s nekim biološkim, ekološki ispravnim, organskim tečnim gnojivom, poput "Drin" u koncentraciji 0,1%.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

Pitanje: Uzgajam paradajz na otvorenom, sorta pink rok, imam ovaj problem i širi se? (slika u prilogu)

              

 

Odgovor:

Poštovani,

Ukoliko uzgajate paradajz na području gdje je pojačana vlažnost zemljišta i vazduha ili previše navodnjavate usjev, svakako može doći do ovog problema. Na terenu sam se susretao s ovom bolešću na svim područjima Bosne i Hercegovine ali i Republike Hrvatske.

Riječ je o crnoj (koncentričnoj) pjegavosti (Alternaria solani), koja je jako agresivan patogen. Najčešće se pojavljuje u mjesecu julu i augustu u našim uvjetima uzgoja. Pogoduju joj tla manje porozna koja zadržavaju vlagu ili područja gdje se često pojavljuju magle ili rose.

Što se tiče preventivnih mjera treba raditi pinciranje bočnih prirasta - zaperaka, uzgajati paradajz u rijeđem sklopu te izbjegavati područja gdje se često pojavljuju magle ili kotline gdje su jače rose. Svakako, poželjno je ispoštovati plodored tj. ne uzgajati paradajz na istom mjestu više godina.

Dobre predkulture su špinat, rotkica, salata, leguminoze. Nikako ju ne treba gajiti na mjestima gdje su prethodne godine uzgajane kulture iz porodice Solanaceae (paprika, patlidžan, paradajz, krompir). Što se tiče hemijskih mjera zaštite, prije dozrijevanaj možete koristiti fungicid Switch (po uputi certificiranog apotekara) a u berbi ISKLJUČIVO fungicide sa kratkom karencom poput: Equation, Talocuper, Moltovin, Cuproxat i sl.

Hvala Vam na ukazanom povjerenju. Stojimo Vam na raspolaganju po pitanju bilo kakvih savjeta.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Često mi se desi da mi mrkva bude nekako sitna, pa me zanima kako pripremiti zemlju, koje je najbolje sjeme za naše područje (srednja BiH),kad je najbolje saditi. Unaprijed se zahvaljujem.

Odgovor:

Poštovani,

ako uzgajate mrkvu na većim površinama preporučujem Vam da uradite analizu zemljišta. Time će te Vašu proizvodnju učiniti daleko više rentabilnom.

Možda je problem u sitnim plodovima to što je neki makroelement ili mikroelement u deficitu ili suficitu u tlu u kojemu gajite mrkvu. Također, ja bih Vam preporučio upotrebu hibridnih sjemena. Prvenstveno sjemena renomirane kompanije "Bejo Saden".

Za područje srednje Bosne i za Vaš proizvodni cilj (krupan plod, uzgoj na težem zemljištu), preporučujem Vam hibrid mrkve "Bagnora F1". To je mrkva koja može narasti i više od pola kilograma po plodu težine. U Republici Hrvatskoj su prinosi oko 10 tona/dunum.

Sjetva za područje srednje Bosne bi najbolje bilo da se obavi krajem aprila. Ovaj hibrid je jedan od rijetkih hibrida mrkve koja odlično podnosi do srednje teška tla.

Hvala Vam na ukazanom povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr. i partneri Farmer.ba te Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Poštovani, molim vas odgovorite mi: Imam problem sa paprikom, pojavile se na plodu tačke i hrapavo je?

 

Poštovana,

Kako uskoro ulazimo u zadnji mjesec ljetnog godišnjeg doba, noći a i dani su sve hladniji. Svjedoci smo pada temperatura u posljednih 7 dana u Bosni i Hercegovini a naročito noću.

Ovakve promjene vremena utječu na poljoprivredne kulture a naročito na papriku koja je porijeklom iz veoma toplih predjela planete. Ovakve hladnoće uzrokuju poremećaj u uzimanju kalcija. Najčešće je upravo ovaj poremećaj u ishrani biljaka uzrok takvih nepovoljnih pojava  na plodu.

Treba pokušati ishraniti biljke folijarno (preko lista) sa Kalcijevim gnojivima (tečna ili granulirana). Ukoliko su tečna gnojiva u pitanju treba pratiti preporučenu koncentraciju proizvođača a ukoliko je u pitanju kalcinit (Ca Nit) - granulirano gnojivo, u tom slučaju se istopi 80 grama na 10 litara vode i prihranjuje se folijarno u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.

Ovim gnojivima se mogu dodati i neke aminokiseline i neka gnojiva slična tome tipa: Amiksol (Agrounik), Basic Power (Puccioni), Drin, Sinergon i slično.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Kad je najbolje da se sadi ozimi luk?

Poštovani,

Najbolje vrijeme za sadnju ozimog luka na otvorenom je u mjesecu oktobru, što se tiče zaštićenih prostora (staklenici, plastenici), tu ovisi sve o sortama koje se sade i o kojim klimatskim uvjetima se radi, tj.o kojem podneblju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Koje je najbolje tlo za uzgoj graška? Kad se sadi?

Poštovani,

Grašak je jako adaptabilna biljka iz porodice mahunarki. Njihova prednost je što ova familija živi u simbozi sa kvržičnim bakterijama koje imaju ulogu azotofiksatora i time biljku i tlo dodatno obogaćuju s azotom. Za rast graška su potrebna slabo kisela tla, pH 6,5-7,5. Ako se radi o kiselim tlima, tada je potrebno odraditi kalcifikaciju tla.

Tlo treba biti rahlo, rastresito, mrvičaste strukture da se korijen može što bolje razvijati i da je što bolji razvoj kvržičnih bakterija (mikoriza).

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

Pitanje:

Da li postoji neko ekološko sredstvo za čišćenje plastenika?

Odgovor:

Što se tiče ekološki prihvatljivih sredstava za ove namjene, najbolje je da kontaktirate kompaniju Agrounik iz Srbije.

Oni imaju uposlenog čovjeka za teren Bosne i Hercegovine, a njegovo ime je Milan Janjuz. To su jako dobra sredstva i potpuno ekološki prihvatljiva.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

 

Pitanje:

Koje začinsko bilje najbolje uspjeva u stanovima?

Pozdrav,

Origano, peršun, ružmarin, bosiljak, kadulja,  gorušica, mažuran, kopar – samo su neke od začinskog bilja koje možete uspješno da uzgajate u stanovima. To nije posebno komplikovano za izvesti a znamo i samo kako je začinsko bilje zdravo i koliko da dodatnu aromu jelima koja spremamo.

Sađenje i gajenje začinskog bilja u saksijama je zapravo jednostavan i zanimljiv proces uz koji ćete se zasigurno relaksirati i uživati.

Začinske biljke možete uzgajati na terasi ili na prozoru u saksiji. Sve što vam je potrebno jeste zemlja, sadnice biljaka ili sjeme i saksije.

Predlažemo zdrave sadnice biljaka, umjesto sjemena, kako bi ste što prije bili u mogućnosti da ubirate plodove svog rada.

Za početak, pronađite što svijetlije mijesto na nekom od prozora vašeg doma ili terasi, na kojoj ćete smijestiti saksije. Preporuke su da optimalna temperatura u blizini biljaka bude između 19 i 25 stepeni, a izloženost direktnom svijetlu da bude između 6 i 7 sati dnevno.

U odabiru saksije vodite se time da prečnik bude minimum 15 centimetara, ali uzmite u obzir da je bolje kupiti što veću posudu zbog korijenja biljke. Također, saksija ili posuda u koju budete smijestili biljku mora obavezno imati rupe na dnu za drenažu vode. Zemlja koja vam je potrebna jeste drenažni miks i obična baštenska zemlja.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

Pitanje:

Kakvo zemljište je potrebno  da bi bijeli luk  postao krupan, uvijek  bude sitan?

Poštovani,

Što se tiče tla pogodnog za uspijevanje bijelog luka, moglo bi se reći da su zahtjevi pomalo specifični. Iako je već rečeno da bijeli luk ne treba uzgajati na kiselim zemljištima, ukoliko se netko ipak odluči za uzgoj na takvom zemljištu, u godini prije sadnje, mora se obaviti kalcizacija - zakiseljavanje zemljišta.

Stručnjaci preporučuju upotrebu organskih hranjiva, a naročito bi bio pogodan konjski ili pileći stajnjak. Bijeli luk ne podnosi monokulturu, pa ga ne treba uzgajati poslije biljaka iz iste familije (Alliaceae). 

Kod proizvodnje jarog luka je poželjno organska hranjiva unijeti u jesen pri osnovnoj obradi, kada se mogu unijeti i mineralna hranjiva tipa 7:20:30 NPK. Zahtjevi luka prema mineralnoj ishrani su 80-100 kg azota (N), 60-80kg fosfor-pentoksida (P2O5) i 40-80kg kalijum-dioksida (K2O).

Bijeli luk ima izrazite zahtjeve prema azotu, koji najviše iskorištava. 

Uopšteno govoreći, za proizvodnju te povrtlarske kulture, potreban je odnos hraniva 1 : 2 : 3, koji treba dati u osnovnoj obradi, dok se za prihranu koristiti KAN u količini do 150 kg/ha, i to u fazi tri lista.

Hvala Vam na povjerenju.

Ugodan pozdrav.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Interesuje me kako suzbiti lukovu mušicu i spriječiti truljenje luka crvenog? 

Poštovana,

Kod proizvodnje luka, poštujte plodored, tj.zamijenite mjesto uzgoja luka u vrtu svake godine. Najbolje bi bilo da birate ocjedita tla gdje se manje zadržava vlage u zemljištu što će smanjiti mogućnost pojave truleži luka. Ako se ipak ne spriječi pojava truleži, koristitie fungicid "Teldor" ili "Switch".

Lukova mušica se pojavljuje i pored prevetnivnih tretmana tako je potrebno posegnuti za hemijskim mjerama zaštite a u tom slučaju koristite insekticid "Calypso" (Bayer).

Sve tretmane prskanja obaviti nakon zalaska sunca iz ekoloških razloga.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Stojimo Vam i dalje na raspolaganju uz partnere Farmer.ba i www.lider.ba

 

Pitanje:

Molim vas nemam plastenik, šta mogu posijati da bude preko zime sem češnjak i luka crvenog i zašto mi mrkva i peršin nikad ne uspiju? Kakvu zemlju hoće i šta bih trebala uraditi da uspiju?

Odgovor:

Poštovani,

Za svoj rast, mrkva i peršun zahtijevaju blago kiselo tlo, pH od 5,5-6,5 raspon, uglavnom.  Obrada tla treba biti kvalitetna uz obavezno duboko oranje do 30 cm dubine. Tlo treba biti mrvičaste strukture, a kako su korovi potpuno nepoželjni, u nasadu mrkve, a pogotovo peršuna, obavezno je primijeniti redovne agrotehničke mjere okopavanja ili plijevljenja(ručno uklanjanje korova). Ovo savjetujem jer pretpostavljam da se radi o manjoj površini za kućnu upotrebu.

Nestrukturirana i teška tla (glinovita tla) nepogodna su za uzgoj mrkve i peršina jer uzrokuju deformaciju korijena. Posebno pogodna tla su pjeskovita i aluvijalni nanosi uz odgovarajuću primjenu mjera zalijevanja. Znači, izrazito vodopropusna tla, malo frakcije pijeska ali svakako je bitno da se radi o ilovači ili pjeskovitom tlu.

Aplicirajte dovoljnu količinu stajnjaka tokom oranja a kasnije zalijevajte sa rastvorom tekućeg stajskog gnojiva (1:10), nekoliko puta u vegetaciji u, otprilike, pravilnim rasponima.

Hvala na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Stojimo Vam i dalje na raspolaganju uz partnere Farmer.ba i www.lider.ba

 

 

Pitanje:

Možete li mi reći šta je najbolje uzgajati u plasteniku u zimskom periodu? Plastenik je manji, za lične potrebe, bez grijanja.

Poštovani, 

Ovo je jako zanimljivo pitanje i odlično je to što posjedujete plastenik. Uz pomoć plastenika mi dobijamo efekat staklene bašte i na taj način možemo određeno povrće uzgajati i zimi, koje je kratke vegetacije i može uspjevati uz manju sumu temperatura i manji broj sunčanih sati.

U toku zimskog periona u plasteniku odlično uspijevaju: blitva, mladi luk, špinat, peršin, začinsko bilje, aromatično bilje itd.
Ukoliko imate pitanje ponaosob za neku od navedenih vrsta, javite se pa ćemo Vam pomoći sa savjetima u uzgoju. Ne ustručavajte se.

Koju ćemo vrstu odabrati ovisi od naših potreba, mogućnosti i želja.

Za zdravlje biljaka najvažnije je pravilno prozračivanje prostora. Zbog zalijevanja, temperaturnih razlika između dana i noći te fizioloških procesa u biljkama, zračna se vlaga u plastenicima intenzivno skuplja cijelo vrijeme.  Kako uzgajivači zaštitne prostore najčešće postavljaju zato da bi biljkama osigurali toplotu, obično se boje prozračivanja. Treba znati da biljke  od bolesti najbolje zaštitimo upravo zračenjem  plastenika.

Zračiti treba što ranije ujutro, a za sunčana se dana pobrinemo da se zrak ne zagrije previše jer razlika u temperaturi može prouzročiti puno nevolja. 

Kako ste naveli da nemate grijanje u plasteniku, ono je skroz neophodno samo ako planirate proizvodnju presadnica određenih povrtlarskih kultura.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

U zadnje vrijeme dosta čitam vezano za steviju, pa me zanima oko uzgoja, šta je potrebno, gdje se nabavi sjeme i slično?

Poštovani,

Stevija, gledajući sa stanovništva potreba naspram klimatskim faktorima, najbolje uspijeva u područjima mediteranske i umjereno kontinentalne klime (Hercegovina, srednja Bosna, Krajina), a u hladnijim se područjima uzgaja isključivo kao jednogodišnja biljka.

U uvjetima veće količine sunčeve svjetlosti i viših temperatura, biljka će proizvoditi veću količinu lisne mase, radi koje se i uzgaja, zato su preporuke u našoj državi da se na gaji u Hercegovačkim područjima.

Najbolji se rezultati u uzgoju stevije postižu na područjima gdje se temperature kreću između 15 i 30 °C te gdje dolazi do velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Djelimično je otporna na niske temperature, a idealna je temperatura za klijanje sjemena oko 20 °C. Temperature od 3-5 °C zaustavit će njezin rast.

Stevija nema određene zahtjeve prema tlu, ali preferira pješčano-ilovasta tla. Važno je da je teren dobro dreniran i ocjeđen, a tlo blago kiselo (pH 4 – 6).

Uzgoj stevije iz sjemena trebalo bi obavljati u zatvorenom prostoru, odnosno plastenicima i staklenicima, u kojima treba odražavati temperaturu od 21 do 24 °C kako bi se osigurao pravilan rast i razvoj. Rast sadnica je spor te one za mjesec i po dana postaju sposobne izdržati presađivanje na mjesto stalnog uzgoja na otvorenom.

U područjima umjereno kontinentalne klime sadnice stevije se u mjesecu maju sade na otvorenom, kada nema opasnosti od proljetnih mrazova. Prilikom sadnje preporuka je koristiti razmak između redova biljaka od 90 cm, a unutar reda od 30 do 40 cm.

Što se tiče sjetvenog materijala možete ga nabaviti od firme Golić Trade iz Gradiške, a što se tiče presadnica stevije, njih trebate pravovremeno naručiti  od zemljoradničke zadruge Agrisan iz Sanskog Mosta.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Stojimo Vam i dalje na raspolaganju uz partnere Farmer.ba i www.lider.ba

 

Pitanje:

Mene zanima šta je potrebno za uzgoj bukovača? 

Poštovani,

Što se tiče uzgoja gljiva tu nemam apsolutno nikakvog iskustva osim što ih rado berem u šumi od djetinjstva kao običan stanovnik ruralnih područja. 

Nevezano za to, našao sam Vam savjete kako ćete uspjeti uspješno da ih uzgojite. Više o tome na linku: Uzgoj bukovača

Nevezano za to, i meni je jako zanimljiva tema te vjerujem da bi to mogao biti rentabilan posao gdje bi ovu sirovinu uspješno plasirali putem naše vodeće nacionalne web platforme - Farmer.ba 

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

Pitanje:

Interesuje me da li povrće može biti zatrovano od ostataka bagremovog korjena kore i lišća u zemljištu ?

Poštovani,

Koliko sam upoznat, bagrem nema takvih štetnih efekata na zemljište tj. njegovi vegetativni dijelovi i organi. Postoje i informacije i naučni dokazi da bagremov korijen može ragraditi veliki broj hemijskih jedinjenja koji se nalaze u većini komercijalnih insekticida npr. jedinjenje "PCB poliklorirani bifenil" se uspješno razgrađuje bagremovim korijenom.

Najbolje je da uzmete uzorak zemljišta i odnesete na analizu u neki Institut ili Zavod i navedete na koju ciljanju grupu štetnih materija želite odraditi analizu zemljišta. 

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Koje ljekovito bilje bi po Vama bilo najisplativije za uzgoj? 

Poštovani, 

Ovo je jedno od kvalitetnijih pitanja koje smo do sad imali a jako je korisno za naše čitaoce i korisnike naših usluga. Korisno je za zadravlje ljudi, a usput se može i napraviti dobra poslovna priča jer većina ljekovitog bilja je komercijalno interesantna.

Kod sakupljanja ljekovitog bilja potrebno je voditi računa o nekoliko stvari: potrebna nam je adekvatna oprema za sakupljanje bilja, sakupljač mora dobro poznavati biljne vrste kako se ne bi otrovao pripremajući određene rastvore od bilja, potrebno je odraditi adekvatno čišćenje ljekovitog bilja, moramo imati pogodan prostor za sušenje a najbitnije je pravilno pakovanje i skladištenje osušenog materijal jer u ovim fazama pripreme možemo izgubiti u biljnom materijalu željene ljekovite sastojke ili čak štaviše, može nam taj materijal proizvesti nepoželjna ili toksična hemijska jedinjenja.

Pored svega navedenog, bitno je poznavati koje ljekovito bilje se javlja u našem području te posjedovati kalendar skupljanja ljekovitog bilja. Određeno ljekovito bilje poput bijele imele (Visca alba), u većini mjeseci sadrži toksična hemijska jedinjenja dok samo u dva mjeseca u toku godine njen list se može koristiti u ljekovite svrhe (hipertenzija, srčane bolesti...).

Važnije vrste ljekovitog bilja koje bi se mogle gajiti u klimatskim uvjetima Bosne i Hercegovine su: aptovina, bokvica, bejrutan, breza, čemerika, brđanka, glog, bunika, gavez, gladišika, čičak, iva, ivanjsko cvijeće, imela, kantarion, kleka crna, žara, kunica, mrazovac, ljubičica, maslačak, pelin, sljez, smilje, zova, kamilica, nana, neven, kadulja itd.

U našim uvjetima plantažirani su (komercijalno uzgajani) najčešće sljedeće od navedenih: smilje, kamilica, nana, neven, žara, breza, ljubičica, pelin, kadulja itd.

Što se tiče Vašeg pitanja, ono je kompleksno, ali vrlo lako možemo Vam dati odgovore. Savjetujemo da nam u sljedećem pitanju navedene područje iz kojeg dolazite, nadmorsku visinu, i kojim površinom raspolažete. Eventualno, i analiza zemljišta bi bila poželjna gdje bi Vas mi, nakon dostavljenih informacija, uputili koja bi kultura za Vas bila najoptimalnija i najisplativija za uzgoj, shodno mjestu gdje živite i ostalim faktorima i mogućnostima.

Hvala Vam na ukazanom povjerenju.

Lijep pozdrav.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

Pitanje:

Pozdrav i baš mi je drago da ima jedna ovakva rubrika. Moje pitanje je sljedeće. Mogu li ja u kompostište ubacivati sve organske otpatke? Postoji li lista šta smijem, a šta ne ubacivati? Hvala unaprijed

Odgovor:

Poštovani,

Svakako je pohvalno da želite sebi pripremiti kompostu masu na Vašem gazdinstvu tj. u Vašem vrtu. Na taj način će te se riješiti raznih otpadaka iz domaćinstva a pripremiti sebi gnojivo za Vaše voće i povrće i ostalo bilje u vrtu.
Što se tiče namirnica koje se mogu iskoristiti, kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka.

Kvalitetan otpad ćemo dobiti ako dobro izmiješamo što više različitog i usitnjenog biljnog materijala: ostatke voća i povrća, kore voća i povrća, talog kafe i čaja, pokošenu travu, korov i ostatke biljaka iz vrta, uvenulo cvijeće, lišće, usitnjeno i suho granje, slamu i sijeno, ostatke od orezivanja voćaka i vinove loze, hoblovinu, piljevinu, iglice četinara, otpadke iz proizvodnje stočne voluminozne hrane itd.

Osim toga, mogu se koristiti i papirnate kutije, ljuske od jaja i slično.

Postoje određene namirnice koje se, naravno, ne smiju naći u kompostu a to su: plastiku, metal i staklo, lijekove, vrećice iz usisavača za prašinu, papirnate pelene, pepeo iz ugljena, izmet pasa i mačaka, kosti, meso, masnoće, jela od mesa i ribe, osjemenjeni korov, jako bolesne biljke, lišće oraha, drvo koje je bilo bojano ili lakirano, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, različite otpatke iz građevinarstva, mašinstva i sl.

Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnu posudu s poklopcem. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u hrpu u blizini mjesta gdje će biti postavljen komposter. Pokošenu travu treba raširiti u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složit ćemo odvojeno. Granje je potrebno usitniti.

 

Za slaganje kompostne hrpe potreban je približno jednak udio drvenastih i mekih vodenastih sastojaka. Na taj način ćemo dobiti kvalitetnije i brže fermentiranje. Materijal za pripremu komposta treba biti usitnjen kako bi mikroorganizmi, gljivice i bakterije imali što veću površinu na koju mogu djelovati.

Razlaganje biljnog materijala je brže ako su komadići manji. Ostatke voća i povrća preporučljivo je usitniti već u kuhinji.  Ostatke korova, uvelih biljaka i cvijeća iz vrta i granje treba ručno usitniti, škarama ili na panju sjekiricom, a za veće količine dobro je koristiti sjeckalicu za usitnjavanje.

Mikroorganizmi „napadaju“ organske ostatke prvenstveno na mjestu rezova, tzv. „ranama“ pa vrijedi pravilo: što sitnije, to bolje. Komadići manjih dimenzija mogu se mnogo bolje izmiješati. Obratno, što su komadići krupniji, duži je proces razgradnje.

Meki, vlažni i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se miješaju u približno jednakom omjeru. Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozračnost i rastresitost, a meki biljni otpad hranu za organizme. Ako je potrebno, voda se dodaje postupno.
Poželjno je kompostu dodati i dijelove ljekovitih biljaka, a pogodni su: žara, stolisnik, maslačak, kamilica, lavanda i sl.

Hvala Vam na ukazanom povjerenju.

Lijep pozdrav. 

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Zanima me kako se pravi zaštitno sredstvo od žare? Radio sam to ranije, ali nikako da pogodim pravu mjeru? Hvala unaprijed

Odgovor:

Poštovani, zahvaljujemo na ovako dobrom pitanju jer vjerujemo da će poslužiti svim našim čitaocima, jer na ovaj način možemo se riješiti raznih problema u našoj biljnoj proizvodnji, a da pritom problem bude riješen i u okviru ekološke proizvodnje odnosno biološkim mjerama zaštite.

Postoji nekoliko različitih recepata kako pripremiti efikasan rastvor od koprive(žare) u borbi protiv nametnika i patogena.
Obična kopriva (žara) Urtica dioica je jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka, a trenutno raste u izobilju po našim poljima, što znači da ju možemo ubrati i besplatno sebi proizvesti zaštitno sredstvo. 

Insekticid od žare

Insekticidni rastvor od žare se radi tako da se žara (količinski jedna kanta od 15-20 L), kuha u vodi na 30 minuta, promiješa i ostavi da stoji 24 sata. Onda se ovoj otopini doda tekući sapun u omjeru 1:100. Prije špricanja, otopina se razrijedi u omjeru 1:4 s vodom. Moguće je dodati i smeđi šećer ili smeđi sapun i mlijeko da se ojača otopina (i bolje zadrži na listovima – funkcija okvašivača). Upotrebljava se protiv gusjenica i lisnih ušiju.


Također, efikasan insekticid protiv lisnih ušiju i lisnih minera može se proizvesti na još jedan način.  Potrebno je skupiti 250g mlade žare i natopiti je u kanti vode na sedmicu dana. Nakon toga treba procijediti i ovakvu koncentriranu otopinu upotrijebiti protiv lisnih uši i minera.

Kod oba recepta preporučuje se upotreba mlake vode ili kišnice.


Fungicid od žare

Ovo je otopina neugodnog mirisa koja odbija lisne uši, trips, grinje (pregalj), snijet, smeđu trulež.

Koristite debele rukavice prilikom branja žare. Berite samo nadzemne dijelove. Upotrijebite 1kg žare bez korijena i potopite je u 10L vode. Ostavite neka odstoji tako do 15 dana u hladu (najbolje na oko 18° C). Promiješajte svaki dan. Otopina će se zgušnjavati i promijeniti boju u smeđu.

Spremna je za upotrebu kada se više ne stvaraju mjehurići zraka uslijed vrenja. Sada je potrebno procijediti, te odstraniti dijelove biljke. Biljke žare prihranjuju biljke s azotom i štite od bolesti. Najbolje ih je upotrebljavati u vegetacijskom periodu, svakih mjesec dana. Fermentiranu otopinu skladištite na sjenovitom mjestu u zatvorenoj posudi do 12 mjeseci. Prilikom upotrebe, razrijedite otopinu 7:1 sa vodom. Natočite razrijeđenu otopinu u bocu za špricanje. Špricajte na biljke i oko biljaka na područjima gdje su moguće pojave bolesti.

Također, preporučuje se upotreba mlake vode ili kišnice.

Hvala Vam na ukazanom povjerenju.

Lijep pozdrav.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Poštovani:

Šta uraditi sa dosta pepela od loženja koje se nakupilo tokom zime? Može li koristiti kao gnojivo?

Poštovani,

Jako nam je drago da je neko postavio ovakvo pitanje jer se pepeo itekako može iskoristiti u ishrani biljaka. Kada drvo gori, azot i sumpor se gube u plinovitom stanju, a kalcij, kalij, magnezij i drugi mikroelementi ostaju u pepelu.

Karbonati i oksidi preostali nakon paljenja koriste se za umanjivanje kiselosti tala. Također, pepeo popravlja strukturu teških glinastih tala jer razbija tlo i pomaže u prozračivanju. Takvo gnojivo bogato kalijem općenito je dobra nadopuna uz životinjska prirodna gnojiva koja su većinom siromašna kalijem. 

Kvaliteta i sastav pepela ovise o brojnim čimbenicima (goriva tvar, vrsta drveta, dio biljke, temperatura sagorijevanja, način izgaranja). Pepeo dobiven od grana i korijenja je bogatiji u elementima. Kora npr. ima puno više koncentracije Ca, Al, Mn i S. Koncentracije Ca, Mg i Fe u lišću rastu sa starenjem lista. Dok, s druge strane, pepeo dobiven izgaranjem treseta i kamenog ugljena sadrži samo 1-2% kalija i fosfora te neznatne količine vapna pa nije preporučljiv kao gnojivo. Pepeo dobiven od briketa ugljena, također nije preporučljiv za poboljšavanje tla jer se u njegovoj proizvodnji koriste štetne tvari kao petrolej, parafin, boraks, sumporov oksid, natrij nitrat.

Ali, prije upotrebe pepela kao sredstva za ishranu bilja samoinicijativno, preporučljivo je uzeti uzorak tla i dati ga na analizu (pH i hranjiva). Uzorci bi se trebali testirati u jesen ili zimu. Važno je odnijeti reprezentativni uzorak tla u ispitni laboratorij. 

Pepeo se može dodavati u  direktno na tlo u količini od 100-150 g/m2. Nakon posipavanja, pograbljajte ga u zemlju ne oštećujući korijenje, ili ga nakon rasprostiranja na površini tla u sloju od 3-5cm, motokultivatorom zamiješajte dublje u tlo (kao kod gnojidbe stajnjakom). Također, treba paziti da se sjeme ne stavlja direktno na pepeo a isto je i sa upotrebom pepela kod sadnje sadnica biljaka koje se tim putem razmnožavaju.


Tamo gdje koristite kontinuirano pepeo, testirajte promjene u pH tla tako da se nivo ne digne iznad pH 7.5. Nikad ne ostavljajte pepeo u nakupinama ili grudicama. Važno je što ravnomjernije posuti pepeo po tlu, što je teško dostižno zbog njegovih fizikalnih svojstava. Pepeo se može dodavati klasičnom mehanizacijom za rasipanje stajskog gnojiva ili onom za rasipanje krečanjak prilikom korekcije pH vrijendosti tla.Da biste postigli najbolje rezultate, pepeo zagrnite iskopanom zemljom jer hemijski djeluje tek kada je u kontaktu sa zemljom. Pepeo nipošto neće biti dovoljan, već je u gnojidbi treba koristiti i odgovarajuće količine mineralnih gnojiva ali to će te moći iskombinirati tek nakon što odnesete Vaš pepeo na analizu.

Određeni naučni radovi dokazuju o štetnim posljedicama prevelike upotrebe pepela. No, štete po usjeve nastaju upravo zbog previsokog pH koji nije optimalan za usjeve na kojima se aplicira pepeo. Zato je i jako bitna hemijska analiza pepela. Najsigurnije je da se držite preporuke da na površini od 100m² možete koristiti ne više od 10kg pepela godišnje.

Pepeo se može koristiti i u svrhu zaštite od bolesti i štetočina. Suhim pepelom može se zaprašivati krumpir do pojave cvjetova da bi se odbila krompirova zlatica koja je jako čest štetnik u proizvodnji krompira. Efikasan je u upotrebi protiv puževa u povrću ili mrava u jagodama.

Ipak, budite oprezni i strogo se držite naših uputstava.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Imam pitanje vezano za batat. Gdje se može naći sjeme, da li je komplikovan uzgoj i da li je baš toliko zdrava namirnica ?

Poštovani,

Batat je jako zdravo povrće ali kod nas nije nešto naročito popularno. Naziva se još i „slatki krompir“. U prehrani se upotrebljava kuhan ili pečen. A što se tiče njegovih hranjivih i ljekovitih svojstava, što ste i pitali, on sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (kalij, željezo itd.). Budući da sadrži vrlo malo masti, idealna je prehrana sportašima.

Kod ishrane, koriste se mladi listovi i vršci biljke te sekundarna zadebljanja korijena, koja se pogrešno nazivaju gomoljima.

U Bosni i Hercegovini, uzgoj batata je moguć u svim područjima države. Najbolje rezultate postiže na pjeskovitim i ilovastim tlima. Bolje prinose će ostvariti uzgojem u Hercegovini nego li u Bosni. Što se tiče pH reakcije zemljišta, pogodna su tla sa neutralnom do blago kiselom pH vrijednosti (6-7).
Ne podnosi monokulturu, poželjan je plodored, tek nakon 4 godine ga možete uzgajati na istom mjestu. 

Što se tiče agrotehnike, važna je  jesenska obrada tla, koja se obavlja na 40 cm dubine i ostavlja u otvorenoj brazdi. U proljeće se brazda zatvara te formiraju gredice. Slijedi postavljanje malča te sistema za navodnjavanje kapanjem. Kod navodnjavanja treba biti oprezan jer batat ne podnosti preveliku zasićenost pora tla vodom.

Najbolje je obavljati uzgoj iz presadnica, koje se u drugoj polovini marta sade u Hercegovini (ukoliko je temperatura tla iznad 10 °C), a sredinom maja u Bosni. Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 200 do 2500 biljaka po dunumu. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih sedmicu dana. 

Kod prihrane, bitno je pod brazdu aplicirati dobaz zreo i zgorjeo stajnjak i mineralno gnojivo NPK u ukupnim količinama od 5 kg azota, 10 kg fosfora i 15 kg kalija po dunumu. 

Kako ste pitali za upotrebu batata, bitno je napomenuti da se koristi u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda, a koristi se i kao stočna hrana za ishranu stoke kao korjenasto-krtolasto hranjivo.

Sjeme batata može nabaviti u BiH od firmi poput „Sjemenarna“, „Golić Trade“ ili „Agromarket“ ili ako želite sjeme autohtonih sorti, obratite se FB satranici „Naša baštica“ i naručite sjeme batata.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Čuo sam da se bumbari dosta koriste kao oprašivači u plastenicima, pa me zanima imate li više informacija o ovom načinom oprašivanja?

Poštovani,

Bumbari svakako mogu dobro doći kao oprašivači. Jedan od glavnih razloga za niske prinose kod biljnih vrsta jeste nedovoljno oprašivanje biljaka. Kod povrća je to jako izražen problem.

Niske temperature, kiša, manjak pčela, samo su neki od razloga nedovoljnog oprašivanja.

Za veće površine, naročito voćnjake, u sadašnjim uslovima i kad sagledamo sve troškove proizvodnje, bumbari nisu isplativi jer previše koštaju. Naravno, ko ima novca, može sebi to da priušti, a u povrtarstvu, dovoljna je površina od 0.2 hektara plastenika ili staklenika, da bi se osjetili efekti njihovog oprašivanja. 

Razvijene države koriste bubmbare kao oprašivače u poljoprivrednoj proizvodnji a jedna od tih država je i Izrael.

Sada ću Vam navesti iskustva kolege Bojana Kecmana koji je imao priliku da vidi kako to funkcioniše u Izraelu:

„Bumbari su pogodni za oprašivanje i u plastenicima i u otvorenom polju, ne smetaju im kiša, oblaci, hladnije vrijeme, vrućina. Opraše nekoliko desetina puta više cvjetova nego pčela. Počinju da lete već na temperaturi od pet stepeni iznad nule, a mogu da podnesu i visoke temperature od 30°C i više. Jedan bumbar opraši dva do tri puta više cvjetova od pčele. Košnice se postavljaju na ili do jednog metra iznad zemlje.

Prema podacima izraelskih farmera bumbari im povećavaju prinos za 25 %. Svi plastenici u Izraelu, južno i zapadno od Mrtvog mora, za oprašivanje koriste bumbare. Interesantno je i to da su izraelski farmeri, nakon uvođenja bumbara, smanjili upotrebu hemijskih tretmana protiv insekata i bolesti u plastenicima i staklenicima.“

Nažalost, u Bosni i Hercegovini, za sad ne postoji firma koja se bavi uvozom košnica bumbara iz država koji na naprednijem nivou bave se poljoprivrednom proizvodnjom i koriste bumbare kao oprašivače. U tom slučaju, ne mogu Vam reći gdje ih možete nabaviti ali se nadam uskoro da ćemo imati jednu takvu firmu u našoj državi koja će to moći ponuditi u svom asortimanu.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

Pitanje:

Dosta se priča oko podignutih gredica, pa me interesira vaše mišljenje?

Poštovani,

Podignute gredice su korisne ali i neophodne u zasadima i usjevima iz više razloga.

Pokazalo se u prošlosti u našem kantonu (USK) kako su malinjaci koji nisu podizani na visokim gredicama, propadali zbog zbijenosti zemljišta, vlage u tlu a naposljetku i oboljevanja od strane fitopatogenih gljiva i bakterija poput Phytophtora rubri i sl.

Kada isplaniramo poljoprivrednu proizvodnju, obavimo analizu zemljišta parcele, izaberemo povoljnu ekspoziciju, smjer redova i ostalo, ostaje nam još pravilno formirati gredice prije sjetve ili sadnje poljoprivrednih kultura koje se gaje u ovakvim organiziranim redovima (humci, gredice...).

Nakon osnovne obrade zemljišta, rastreseno zemljište uhrpavamo organizovano u jedno uzvišenje više 30-50 cm u odnosu na nivo parcele. Malo zbijemo gredice i poravnamo ih na vrhu. Podrazumijeva se u gredicu da apliciramo preporučeno količinu gnojiva i zaštitnog sredstva (zemljišnog insekticida) te, ukoliko je preporuka, sredstva za korekciju pH vrijednosti.

Gredice imaju prednost iz mnogo razloga:

  • Odlijevanje viška vode iz gredica (sistem drenaže)

  • Povoljno vodno-vazdušni režim tla

  • Manja mogućnost naseljavanja fitopatogenih gljiva, bakterija i virusa

  • Lakše organizirati agrotehničke i pomotehničke radove

  • Lakše organizirati berbu

  • Lakše organizirati aplikaciju zaštitnih sredstava

  • Prilikom održavanja međurednog prostora, teže je oštetiti kulture osnovnog usjeva

  • U slučaju poplava i velike količine padavina kao 2014. godine, ne zadržava se vlaga u gredicama i odlijeva van gredica (jako bitno kao preventivna mehanička mjera zaštite protiv štetnih organizama).

U svakom slučaju preporučujemo formiranje gredica kod organiziranja poljoprivredne proizvodnje.

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .

 

Pitanje:

Zanima me na koji način mogu da se organski  zaštitim od bakterijske krastavosti plodova kod paprike? Uzgajam papriku na otvorenom u površini od 1 dunuma.

 

Odgovor:

Poštovana,

Uzgoj paprike je svakako zahtjevan a jedan od čestih problema je pojava upravo ove destruktivne bolesti a kao što znate riječ je o Xanthomonas campestris pv. Vesicatoria.  Najšešće se javlja u maju i junu nakon padavina. Da bi se ova bakterija razvila potrebna je visoka vlažnost zraka i temperature između 25 i 30 stepeni.

Prije svega, značajna preventiva je poštovanje plodoreda. Paprike se ne smiju uzgajati na istom mjestu 3 godine, ako želimo uspješno izbjeći ovu bolest. Ukoliko dodje do zaraze, zaražene biljke se moraju iznositi iz zasada i spaliti. Alat koji se koristi mora se redovno dezinficirati. Neki zaražene biljke stavljaju kao dijelove komposta što je jako pogrešno jer na taj način se Xanthomonas može širiti na usjeve gdje se aplicira kompost kao gnojivo.

Što se tiče organskih preparata za zaštitu od ove bakterije preporučujemo biobaktericid „Erwix“ koji se aplicira folijarnim prskanjem od fenofaze kada prvi plod dostigne tipičnu veličinu i kada 9 i više plodova na glavnom stablu dostignu tipičnu veličinu i oblik u količini primjene od 2% uz utrošak vode 30-40 L/dunum.

Također, ovaj ekološki biobaktericid je pogodan kao preventiva protiv bolesti zelenog uvenuća paprike (Verticilium sp.) i žutog uvenuća paprike (Fusarium sp.).

Hvala Vam na povjerenju.

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr.

Partneri Farmer.ba i Lider Mikrokreditna fondacija .