Česta pitanja


Naš stručni saradnik u ovoj rubrici je Bekir Dolić, Bacc.Agr. (Samostalni stručni poljoprivredni savjetodavac – Agronom) iz Cazina koji na području BiH vrši stručni nadzor nad preko 150 voćnjaka različitih voćarskih kultura, gdje radi rezidbe, programe ishrane i zaštite te ostale stručne preporuke.

 

Gazanije, verbena i pelargonije najviše voli sunce. Pelargonije su kod nas najraširenije.

Pelargonije su vjerovatno najpopularnije balkonsko cvijeće i to ponajviše zbog svojih predivnih baršunastih bujnih cvjetova koji će izdržati sve do kraja jeseni. Osim u grmu, mogu biti i puzavice. Pelargonije vole sunce, ali i dobro dreniranu zemlju.

Redovito ih zalijevajte, ali nemojte pretjerivati s količinom, jer ne vole veliku vlagu.

Za više informacija preporučujem knjigu od prof.dr. Jasna Avdić pod nazivom "Ukrasno bilje".

Pitanje:

Posadili smo 20 jednakih tuja smaragd. Sve je zasađeno kako treba, zalijevali redovno i odjednom svih 20 je skroz požutjelo, ali svih 20.

O čemu se radi? 

 

Odgovor:

Poštovani,

Iako je pitanje bliže dendrološkim naukama, odnosno,  šumarskoj struci, svakako ćemo Vas uputiti šta bi mogli biti razlozi ovoj pojavi.

Prvenstveno, pokazalo se iz iskustva u BiH, da tuje, čempresi i drugi ukrasni zimzeleni, imaju jako visoke zahtjeve što se tiče zemljišta za uzgoj ovih ukrasnih biljaka. Često se ne podudaraju hemijsko-fizikalne odlike zemljišta kojeg posjedujemo sa zahtjevima ukrasne zimzelene kulture za uzgoj koju u tom zemljištu planiramo uzgajati.

Pojava koju ste Vi naveli, fiziološki se označava kao "hloroza" i jedan od razloga te pojave upravo može biti uzgoj u neprikladnom zemljištu za datu kulturu. Tome mogu pridonijeti i poremećaji u ishranu odnosno deficit ili suficit makroelemenata ili mikroelemenata koji su jako bitni u ishrani biljaka.

Ovo bi značilo da bi Vam bilo prigodno da uradite analizu zemljišta. Također, ovoj pojavi može pridonijeti i eventualno prisustvo šimširovog moljca koji masovno napada ukrasne bilje u vrtovima diljem BiH, ali u svijetu.

To bi značilo da bi trebali pozvati na teren kod Vas inžinjera poljoprivrede ili šumarstva da detektuje da li ovaj štetnik nije prisutan na Vašim biljkama, da li se eventualno ne radi o nekoj bolesti, da li eventualno nije neki glodar li štetnik napao korijen Vaših biljaka te, naposljetku, da li bi trebalo odraditi analizu zemljišta u nekom poljoprivrednom zavodu, institutu ili fakultetu, ukoliko stručno lice koje Vam izađe na teren bude sumnjalo da je razlog ovomu nepovoljni hemijsko-fiziklani paramteri zemljišta u kojem uzgajate Vaše tuje.

Hvala Vam na ukazanom povjerenju. 

S poštovanjem: Bekir Dolić, bacc.agr. i partneri Farmer.ba te Lider Mikrokreditna fondacija