BH.malina ima budućnost


Ovo su neki od podataka iznešenih na Prvom Kongresu malinarstva Federacije BiH, na temu “Budućnost maline”, održanog u Sarajevu, u organizacijj Udruženja proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodastog voća Privredne/Gospodarske Komore Federacije BIH, uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta.

Kongres, koji je okupio preko 130 učesnika iz javnog i privatnog sektora uključenim u lanac proizvodnje, prerade i plasmana jagodastog voća u BiH, organiziran je sa ciljem da se naglase pozitivni efekti dosadašnjeg razvoja malinarstva na privredu BiH, te da se predlože konkretna rješenja u oblasti proizvodnje, prerade, plasmana i institucionalne podrške daljem razvoju sektora jagodastog voća.

Projekt USAID/Sweden FARMA II radi sa svim akterima u lancu kada je riječ o proizvodnji, preradi i plasmanu, da bi zajednički dali doprinos razvoju ovog sektora koji je ostvario najbolje rezultate u proteklih pet godina.

“Nije moguće uticati na sva globalna kretanja, ali možemo dati svoj doprinos unapređenju ovog sektora i da budemo jednako ili još bolje pozicionirani u narednom periodu. Sama cijena nije jedini element koji utiče na proizvodnju i plasman, postoje i drugi aspekti,” izjavio je Velibor Trifković, stručnjak u sektoru voća i povrća USAID/Sweden FARMA II.

Neophodan je kvalitetan dijalog svih aktera uključenih u primarnu proizvodnju i otkup da bi se postigli željeni rezultati na tržištu.

„Naša namjera je da se svi proizvođači malina organiziraju u zadruge. To nije rješenje problema, ali je odlična startna pozicija da imamo jedinstven nastup prema državi i ostalim partnerima,“ izjavila je Jasminka Hadžiabdić, predsjednica UO Saveza proizvođača jagodastog voća u BiH, dodavši da „samo tako, sa jedinstvene platforme, mi možemo raditi na ostvarenju našeg krajnjeg cilja, a to je priznavanje maline kao strateške izvozne kulture od strane svih nadležnih institucija.“

Prema procjenama, oko 20.000 domaćinstava, odnosno 60.000 ljudi živi od ovog sektora. Zaključci Prvog kongresa su nedvosmisleni: rješenje je u dijalogu i svi učesnici u lancu vrijednosti moraju ponijeti svoj dio tereta u prevazilaženju postojećih problema: kroz povećanje prinosa i diverzifikaciju na strani proizvođača, dodavanje vrijednosti i transparentniji pristup ugovaranju saradnje od strane prerađivača, te konkretniju podršku nadležnih institucija u kriznim godinama kao što je bila 2017.

Prezentacije:

IZVOR: www.farmabih.ba

GALERIJA


Facebook komentari

AKO IMAŠ DOMAĆI PROIZVOD

OBJAVI OGLAS!